UDRUŽENJE   PREDUZETNIKA  “PARAĆIN”

Nameti  koče  privrednike

Osim velikih dažbina, problem je i glomazna birokratija * Strane firme u boljem položaju od domaćih * Škole ne prate potrebe privrede, pa nemamo dovoljno kvalitetne radne snage – ističe predsednik Udruženja Radosav Kočinac

Opšte udruženje preduzetnika - samostalnih privrednika "PARAĆIN"  registrovano je 1997. godine Zakonom o regionalnim privrednim komorama, a od strane Regionalne privredne komore Kragujevac. Aktivnosti Udruženja su brojne. Vodi se računa o interesima preduzetnika u paraćinskom kraju, vrši se obuka i edukacija mladih preduzetnika, a vodi se računa i o učešću na sajmovima privrede u zemlji inostranstvu. O aktuelnom trenutku ovog Udruženja i problemima privrednika u paraćinskom kraju informisao nas je predsednik Udruženja Radosav Kočinac.

* Poštovani gospodine Kočinac, preduzetništvo u Paraćinu ima dugu i bogatu tradiciju, ali se danas suočava sa mnogim izazovima. Koji su osnovni problemi sa kojima se susreću preduzetnici u Vašem regionu ?

-Preduzetnici u našem regionu imaju slične probleme kao i svi preduzetnici u našoj zemlji. Mnogo preduzetnika bilo je u svom poslovanju oslonjeno na velike firme kao pružaoci usluga i proizvoda, a velike firme prestale su da rade ili su smanjile nivo proizvodnje. To naravno nije dobro za preduzetnike, jer su oni ostali bez tržišta i poslova. Nedostatak privrednih aktivnosti i manja kupovna moć građana takođe je dovela do smanjenog obima posla. Veliki problem je i obučena i kvalifikovana radna snaga koje nema dovoljno, jer obrazovanje ne proizvodi zanimanja koja su potrebna privredi, a i ono malo đaka što izađe iz škole nije u stanju da počne odmah sa radom, već je neophodna kompletna edukacija i obuka.

Susrećemo se sa ogromnom migracijom kvalifikovanih radnika u inostranstvo. Vi zaposlite, obučite i kvalifikujete radnika, koji kao takav odlazi u inostranstvo da radi. Glavni problem je nedostatak poslovnog ambijenta, naročito za nas domaće proizvođače koji kao nigde u svetu imaju u svojoj zemlji najnepovoljniji status. Svaka strana firma je u povlašćenom položaju.

* Kako biste ocenili saradnju sa opštinskim vlastima i institucijama ?

-Naša saradnja sa opštinskim vlastima je dobra, postoji uzajamno razumevanje i njihova želja da pomognu u rešavanju problema. Naravno, ima mesta za još boljom saradnjom i mi želimo da imamo više uticaja u odlučivanju u našoj opštini, bar u oblastima u kojima mi imamo interesa i znanja da pomognemo.

* Kako ocenjujete trenutnu poslovnu klimu i šta učiniti da se stvore povoljniji uslovi za poslovanje privatnih preduzeća ?

-Poslovna klima kao i u celoj Srbiji, slična je i kod nas. Nedostatak posla, visoki nameti, nedostatak kvalitetnih radnika, skupi krediti, problem sa pravosuđem – to su samo neki od problema sa kojima se najčešće suočavamo.

Naši preduzetnici rade u okruženju sa malom prosečnom platom, tako da imaju problem da plasiraju svoju robu i usluge, a i cene moraju biti znatno niže, što je sasvim drugačije u sredinama gde su primanja visoka.

Privrednici su opterećeni prevelikim nametima i bespotrebnim propisima i papirima koji im ne dozvoljavaju da se brže razviju. Radi se sa minimalnom akumulacijom, tako da naše firme nisu u stanju da prate razvoj sličnih firmi u svetu i vrlo brzo postajemo nekonkurentni u poslovanju. Smanjenjem nameta i davanja povećao bi se broj zaposlenih radnika i povećao obim poslova. Desio se suprotan efekat, da kroz povećanje besmislenih procedura i propisa mi sada imamo povećanje sive ekonomije. Prosečan preduzetnik više nije u stanju da prati stalne promene propisa, i dolazi u situaciju ili da prekine sa radom ili da se pridruži onima koji rade “na crno”.

I pored ovolikog broja nezaposlenih građana, vi imate problem da pronađete kvalitetnog radnika. Škole ne obrazuju potrebne profile, već prema svojoj strukturi profesora obrazuju kadrove koji ne mogu nigde naći posao, a oni koji su prošli kroz strukovnu nastavu nisu osposobljeni ni za najjednostavnije poslove. Mi ako želimo da očuvamo i ostale oblasti u Srbiji, moramo ponuditi privrednicima znatno bolje uslove privređivanja.

Potrebno je da se formiraju udruženja srodnih delatnosti – klasteri, i kao takva da nastupe na tržištu. Ne možemo više favorizovati samo velike poslovne sisteme, već se akcenat mora prebaciti na male i porodične firme. Posao treba ostati u našoj zemlji, onda će i kapital ostati kod nas,  a ne favorizovati strane kompanije koje iznose profit.

Poseban akcenat je na našoj poljoprivredi, gde je potrebno finalizovati proizvode i kao takve nudity tržištu. To samo možemo postići kroz kooperaciju, udruživanjem proizvođača i prerađivača.

* Šta biste poručili mladim ljudima koji se odluče za samozapošljavanje, i izaberu da postanu preduzetnici ?

-Mladi ljudi koji imaju ideju i želju da se otisnu u preduzetničke vode treba da znaju da je to veoma teško zarađen novac, gde ste vi jedan od generatora svoga uspeha. Gde mnogo toga zavisi od vas samih i vaših odluka.

Osim ideje potrebno je i znanje, određene veštine, informisanost i spremnost na odricanje – permanentno učenje i osposobljavanje kako bi bili uspešni u poslu. Veoma je lako postati preduzetnik, ali je teško opstati i dugo se održati u poslu – zaključuje Radosav Kočinac.

(08.11.2017)